Kao mjesto rođenja bosanske države, ovaj region je uveliko oblikovao kulturno i historijsko naslijeđe Bosne i Hercegovine. Danas, spomenici širom ovoga regiona, a svakako još više svakodnevna regionalna kultura, svjedočanstvo su bogatstva i zanimljivosti historije centralne Bosne.

Kratka historija

Centralni dio Bosne i Hercegovine bio je sjedište srednjovjekovne bosanske države. Ovaj region, poznat pod imenom Bosna Srebrena, bilo je kulturno, historijsko i religijsko srce Bosne. Svi bosanski kraljevi su vladali odavde. Jedinstvena "heretička" bosanska crkva u 14. stoljeću bila je duhovni oslonac malim slavenskim zajednicama razbacanim širom Bosne i Hercegovine. Franjevački red je osnovan prije 1340. godine, katoličanstvo se brzo proširilo te su izgrađeni manastiri u Kraljevoj Sutjesci, Visokom, Kreševu i Fojnici.

Sa dolaskom Osmanlija u 15. stoljeću, otomanska kultura ostavila je traga na mjestima poput Travnika, Visokog, Donjeg Vakufa i Jajca. Širenje islama imalo je najveći uticaj na život u regionu Travnik je postao centar iz kojega su Osmanlije upravljale Bosnom i Hercegovinom. U mnogim gradovima nicale su mahale, uske uličice sa kućama u nizu sa visokom zidanom ogradom. Male naseobine su se razvijale u gradove, a nekada izolirane planinske zajednice postajale su međusobno povezane. Lašvanska dolina bila je glavna trgovačka ruta sa Dalmacijom, Srbijom i dalje. Travnik, prozvan evropskim Istanbulom, uskoro je postao poznat po svojoj veličanstvenoj orijentalnoj arhitekturi, ali i kao užurbano trgovačko središte. Od svih etnički izmješanih zajednica širom Bosne, posebno u ovom regionu se osjećala harmonija između katolika i muslimana ( pravoslavna zajednica je bila znatno manja).

Katolici su se osjećali duboko ukorijenjeni i vidjeli sebe kao konstantnu liniju odbrane srednjovjekovne krstjanske bosanske države. Franjevci centralne Bosne bili su duša i srce ovog osjećaja i za razliku od Franjevaca zapadne Hercegovine, ostali vjerni očuvanju suverenosti Bosne i Hercegovine.
Nemoguće je pronaći srednjobosanski grad ili zajednicu koja se nije etnički i religijski isprepletena. Posjeta drevnim tvrđavama, manastirima, džamijama, i planinskim selima centralne Bosne je posjeta središtu izvorne bosanske države i slavenskim precima koji su se ovdje nastanili već od 7. stoljeća.

Dolazak

Sa veoma razvijenim sistemom autobusnih linija, bilo javnih ili privatnih, svaka destinacija u centralnoj Bosni ima vezu sa vodećim centrima: Zenica, Travnik, Kiseljak, Vitez, Bugojno. Jedini srednjebosanski grad kroz kojeg prolazi željeznica je Zenica. Svakodnevni autobusi iz Zagreba i Bihaća idu preko Jajca, Donjeg Vakufa, Travnika i Viteza za Sarajevo. Izuzev Kreševa, Kraljeve Sutjeske, Fojnice i planine Vranice svi spomenuti gradovi se nalaze na magistralnim putevima i jasno su označeni na bilo kojoj mapi Bosne i Hercegovine.